Od Sevbana, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Najbolji je dinar onaj dinar kojim čovjek nahrani svoju djecu, i dinar kojim hrani svog konja pripremajući ga na Allahovom putu, i dinar koji čovjek potroši na svoje prijatelje na Allahovu putu.
(Muslim)

LJUDSKA SPOSOBNOST ZA PROMJENE

LJUDSKA SPOSOBNOST ZA PROMJENE

Prijevod i obrada: Jusuf Džafić
Autor: Tarik Junus (Tarek Younis)
Izvor: www.virtualmosque.com…

Kada se halifa Ebu Bekr, r.a., razbolio i osjetio da je njegov kraj blizu, bilo mu je jasno da će sljedstven izbor halife odrediti budućnost zajednice. Dakle, Ebu Bekr, čija mudrost je bila besprimjeran spas za samog Vjerovjesnika, s.a.v.s., odlučio je da će manje sporno biti ako se muslimanska zajednica složi oko novog halife dok je on još uvijek među njima; Ummet (svi muslimani) najvjerovatnije ne bi raspravljao o izboru koji preferira najznamenitiji ashab Vjerovjesnika, s.a.v.s. Međutim, ashabi (drugovi), ne htjevši uzeti poziciju za sebe i ne mogavši naći stručnu osobu u svoju korist, ponovo su povjerili zadatak Ebu Bekru, r.a. Prihvativši zadatak, imajući nedvojbeno već kandidata na umu, halifa je zahtjevao određeno vrijeme, kako bi napravio svoje istraživanje, te je pozvao najistaknutije muslimane u zajednici na savjetovanje – Osmana ibn Affana, Abdurrahmana ibn Avfa, Usejda ibn Hudajra, između ostalih ensarija i muhadžira.
Kakvo je tvoje mišljenje o Omeru ibn el-Hattabu?
Drugovi Vjerovjesnika, s.a.v.s., zaprepativši se da se takvo pitanje čak mora postaviti, svi su jednoglasno odgovorili:
On je bolji nego što ti misliš da je. Nema nikog drugog poput njega među nama. Ja znam da je on najbolji nakon tebe.
Prema tome, odluka je bila očita, jednoglasna, glasovi jednodušni, izuzev samo zabrinutosti jednog ashaba Talhe ibn Ubejdullaha. Zabrinutost koju je iznio pred Ebu Bekra, r.a., bila je jednostavna, i doista razumljiva u svjetlu onoga što je nadaleko poznato o karakteru Omera ibn el-Hattab, čak do danas:
Šta ćeš kazati svome Gospodaru kada te upita o tvom postavljanju Omera nad nama, a vidio si koliko je on grub?
Mudrost sadržana u Ebu Bekrovom, r.a., odgovoru na ovo ostaje neprevaziđena- mudrost data samo pravim muškarcima ženama koji razumijevaju, sa Ebu Bekrom kao njihovom uzoru:
Da li pokušavaš da me navedeš da se bojim Allaha? Onaj (vladar) koji vam čini nepravdu je proklet. Ja ću reći: “Bože, ja sam im postavio najboljeg među tvojim ljudima. Omer je toliko grub i strog zato što misli da sam ja previše nježan i blag; kada on bude na vlasti, on će se mnogo promijeniti.
Ebu Bekrova, r.a., mudost sadrži poštovanje prema čovjekovoj sposobnosti za promjene. A vjeran svom dubokom uvidu, Omer, r.a., se promijenio. Doista, ako išta, osoba može povezati cjelokupni Omerov život – od pokušaja ubistva Vjerovjesnika, s.a.v.s., u svom vremenu džahilijeta (kada bijaše lahkovjeran) do njegovog halifata nakon smrti Ebu Bekra, r.a., kao svjedočenje promjeni koja ga je, implicitno ili eksplicitno, učinila predmetom divljenja u očima mnogih. Ljudi su po prirodi skloni da takve priče o promjeni visoko cijene, jer one nas ne podsjećaju samo na prolaznost našeg trenutnog hala, već razmišljanjem, one grade velike znakove iznad naših budućnosti koji govore:
Ti možeš postati mnogo više, ako to hoćeš.
Savremeni uzor dubinske promjene

Drugi značajan primjer ljudske sposobnosti za promjene je El-Hadž Malik Eš-Šahbaz, obično poznat kao Malcolm X. Iako ljudi obično razmišljaju o uspjesima koje je obezbjedio potlačenoj afričko-američkoj zajednici ili njegovom konačnom prihvatanju “pravog” islama u Mekki, hajdemo ostaviti sve etikete i događaje sa strane i cijenimo čovjeka kao cjelinu. Eto, opet, vidimo nekoga čiji život svjedoči promjenu; on je bio inteligentan mladi student, postao je ateistički spletkaroš i lopov, postao učen i zaintersovan za knjige, postao separatistički lider, postao odbačen, onda konačno muslimanski advokat za ljudska prava. Iako se neko može neslagati oko etiketa, njegove vlastite riječi naglašavaju moje:
Uprkos mojim čvrstim ubjeđenjima, ja sam uvijek bio čovjek koji se trudio da se suoči sa činjenicama, te prihvati realnost života, budući da ga novo iskustvo i novo znanje otkriju. Ja sam uvijek imao otvoren um, što je nepohodno za fleksibilnost koja mora ići ruka uz ruku sa svakim oblikom inteligente potrage za istinom.
To je bila vrlina koja ga je učinila velikim u očima mladih crnaca širom Amerike; kao čovjek koji je došao sa ulice, simbolizirao je ljudski ideal razvijanja potencijala pojedinca iza stega okoline. Ništa kazano nije da bi se kazalo kako je svaka promjena neminovno dobra. Zbilja, naša sposobnost za promjene obuhvata oba ekstrema poroka i vrline. Onaj koji čita Čovjekovo traganje za smislom Victor Frankla ili Otrcanost zla Hannah Arendte samo treba da razmišlja o svakodnevnim događajima kako su obični ljudi (tj. ja i ti) potpuno spremni da počine užasne nepravde i zvjerstva. Umjesto toga, cilj ovog članka je razmišljanje o našoj sposobnosti za promjene; samo tada, mi ćemo htjeti promjenu na bolje.
Ramazan: veliki katalizator za promjene

Ramazan je posebno istaknuto vrijeme za promišljanje o našoj sposobnosti za promjene. U stvari, ako razmislite o tome, sveti mjesec već postavlja scenu za razmišljanje o stanju lišenosti bitnih užitaka, kao što su hrana i voda. Ovo, samo po sebi, već je temeljita promjena, čak psihološki. Uistinu, mnogi ljudi, poglavito nemuslimani prije konverzije, smatraju skoro pa nemogućim provesti cijeli dan bez hrane, a kamoli vode. Ali, na vrijeme, oni urade – promjene se, ne samo svoje navike, već i sami način na koji gledaju na sebe. Da li je ovo prilika data svima nama, koja je u svojoj suštini samootkrivajuća: Hej, ako mogu da se uzdržim od ovih bitnih stvari, šta još mogu promijeniti kod sebe? No, ovo samo treba biti početak, okus vašeg neotkrivenog potencijala. Kako bi podcrtao ovo, Vjerovjesnik, s.a.v.s., upozorio je da ko god upotpuni ramazan uz isključivo nijet posta, samo će ga biti gladan. I naravno, vjerovjesnička, s.a.v.s., mudrost je nenadmašna; on je razumio, bolje nego iko drugi, čisti potencijal za promjene sadržan u ramazanu – vrsta promjene koja može označiti razliku između Dženneta i Džehennema u trenu. Dočim, u svjetlu svega ovoga, promjena na koju se ja ovdje fokusiram nije samo ograničena na duhovnost u najstrožijem smislu riječi, iako jasno da ne postoji bolja promjena nego da se poveća takvaluk (bogosvjesnost) i postigne ihsan (najuzvišeniji stupanj vjere). Zaista, ima nekoliko (ako postoji) promjena koje ne utiču na njih. Radije, promjena koju ja predlažem odnosi se na samu vašu prirodu, kao ličnost. Dozvolite mi da vam navedem primjer iz mog vlastitog života da bismo izbjegli bespotrebno teoriziranje.
Ja sam imao običaj da mnogo igram video igrice – mnogo, što je počelo u vrlo ranoj dobi. Dosta godina ranije, u ramazanu, počeo sam da propitujem svoju ospjednutost video igricama; da li je to stvarno bilo sve zbog zabave ili je bilo još nešto drugo umiješano? Odlučio sam da iskoristim mjesec kao priliku da se u potpunosti okanim toga, te kako su dani prolazili, gle, počeo sam da se osjećam nervoznijim i nervoznijim. Onda odjednom svanulo mi je, krajnji udar samootkrovenja koji me, do danas, iznenađuje kako je bio skriven unutar površnog pogleda (iako razumljivo, s obzirom da rijetko razmišljamo o našim navikama i osobinama koje su nam tako blizu): izvan dokolice: igrao sam video igre kao oblik eskapizma. Bježanja od čega? Mnogih stvari, ali između ostalih: osjećaja tjeskobe ili poniženosti; kada život nije izgledao suviše dobro; kada sam osjećao da nisam saslušan ili poštovan; kad sam iskusio veoma jake osjećaje koje nisam razumio. Međutim, imajte na umu, da je ovo bio moj bijeg, te da ne treba da bude uopćavan glede drugih. Naravno, ima mnogo drugih oblika eskapizma (klijent mi je na terapiji ispričao svoj sa Fejsbukom; stalna potreba da bude oko drugih; opsjednutost vjestima i sportom), i siguran sam, gledajući nazad, pripisao bih muziku, filmove i TV šoue sebi takođe. Tada, odbacivši ova uživanja, izbacivši ove ukorijenjene navike iz mog sistema, stvari su postale odviše jasne, te sam mogao razmisliti o mentalnim stanjima koja su prije izazivala potrebu za bijegom. Na primjer, možda sam davao previše važnosti kako me drugi vide, te tako radi nemoguće vrline da ugodim svima i posljedničnim osjećajima tjeskobe, treba da ponovo razmislim o svojim prioritetima (napomena: naravno, ponovno razmišljanje je previše pojednostavljen opis onoga što treba biti učinjeno; djela naumljena u ime drugih nego u ime Allaha, dž.š., mnogo se teže primjećuju doli mrav na crnoj stijeni u noći). Sada, mada daleko od savršenog, mogu da uživam u video igrama, filmovima, knjigama, društvu drugih itd., na puno drugačijoj razini nego prije, cijeneći ih zbog onog što oni u stvarnosti jesu, te izdvajajući što stvarno volim glede njih. To možda izgleda kao mala promjena, ali prema mom mišljenju, nijedna velika promjena ka naravi Omera ibn el-Hattaba ili Malcolma X ne dolazi u jednom mahu; trebaju godine i godine samorazvijanja, te se jedino pravo cijene u retrospekciji. Ali morate početi odnekle.

Vrijeme za pravljenje promjena

Nakon što vam je upravo pružen primjer, sada je vaš red. Koje su vaše najdisfunkcionalnije ili najuznemiravajuće osobine? One su očevidno najznačajnije osobine koje zahtjevaju vašu trenutnu pažnju. Takođe, iskoristite trenutak kako bi razmislili o stvarima u svom životu o kojima skoro nikad ne promišljate, jer je ramazan savršeno vrijeme da to uradite; zaista, mi rijetko ikada razmišljamo o prehrambenoj ulozi vode u našim životima, ali zasigurno kada dođe ramazan, radimo to svaki dan. Dakle, postavite sebi pitanja poput Kad bih se suzdržao od navike X u ramazanu, recimo odlaska u teretanu, kako bi to učinilo da se osjećam? Trenutno, možete pojmiti upravo koliko vam mnogo mišićna masa znači. Imate šansu da razmislite o tome zašto je to tako. Štaviše, razmislite o sljedećem: ako biste mogli išta promijeniti u svom životu, šta bi to bilo? Eto, opet, ja ne mislim na čisto islamski okvir promjena; zbilja, ono što me malo brine u vezi sa ovim je da mi često ograničavamo naše poglede glede stvari koje su halal (dozvoljene) i haram (nedozvoljene, tj. ja moram prestati da pušim), ili čak glede stvari koje se podstiču i gledaju sa neodobravanjem, dok zanemarujemo sami sebe. Naravno, ne treba da vam iko ikada kaže da je Facebook, odlazak u teretanu ili gledanje vijesti haram ili ono na šta se ne gleda sa odobrenjem, niti može. Radije, ja mislim na vas kao na osobu, koja utjelovljuje potencijal da postane Omer ibn el-Hattab ili Malcolm X. Morate da se zapitate Kakvu vrstu ličnog pogleda moram dostići kako bih promijenio sebe do te mjere? Čitajte o znamenitim muškarcima i ženama koji su doživjele velike promjene svojih osobiona. Na kraju, iskoristite trenutak da isto tako razmislite o svojim dobrim osobinama, te da se zapitate kako ih možete poboljštati. Ako bi sa svakim prolaskom ramazana ostali sa samo malo više samorazumijevanja, onda smo podobro na našem putu da postanemo mnogo više nego što smo danas.
Ako, u drugu ruku, uzmemo ramazan kao nominalnu vrijednost – mjesec suzdržavanja, mi bismo upravo izgubili pravo na najveću priliku za samorazvoj dostupan nama. Kada ćemo još, pitam sebe, naći drugu priliku da ostvarimo svoju sposobnost za promjene?

Hosting by

© Medžlis Islamske zajednice Janja

Na vrh