Obilježeni dani rušenja džamija u Janji i formiranje logora “Batković”
Obilaskom hangara logora “Batković” koji je formiran prije 32 godine, i prigodnim vjerskim programom i obraćanjima danas je u Janji obilježena 31. godišnjica rušenja Atik i Džedid džamije, te jedanaesta godišnjica podizanja spomen-obilježja šehidima i civilnim žrtvama tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.
Obilazak logora “Batković”
Navršene su 32 godine od formiranja logora Batković – mjesta zarobljavanja i mučenja više od 4.000 civila. Svjedočenja bivših logoraša od Bijeljine, Janje, Vlasenice, Zvornika, Brčkog, Prijedora do Krajine za pravdu ni tri decenije poslije nisu bila dovoljna. Porodice žrtava i preživjeli logoraši podsjećaju i opominju.
Prvi otvoren, a posljednji zatvoren u Bosni i Hercegovini, logor “Batković” i danas, više od 30 godina kasnije, za preživjele logoraše i članove njihovih porodica sjećanja čini jednako mučnim i teškim.
“Ovo je logor u kome su ljudi ubijani, izgladnjivani, odvođeni na prve linije kao živi štit. Iz ovog logora su odvedene i moje komšije, koje su ubijene na taj način”, kaže Jusuf Omerović, predsjednik Udruženja logoraša Omer Filipović iz Ključa.
Da je pravda spora ali dostižna u ovom slučaju nije se pokazalo. Bar ne za protekle 32 godine. Kroz logor Batković prošlo više od 3.000 ljudi, više od 80 ih je ubijeno, a do danas gotovo da nema procesuiranih.
“Odgovorni nisu procesuirani, osim trojice koji su radili na poslovima čuvanja logoraša. Neki od glavnih odgovornih nisu procesuirani zbog nekvalitetnog rada Tužilaštva Bosne i Hercegovine, kao i nekih lokalnih tužilaca, ali i neadekvatno odabranih svjedoka u tim postupcima”, ističe predsjednik Saveza logoraša Bosne i Hercegovine Seid Omerović.
“Pokrenut je proces protiv Vojkana Đurkovića, međutim, Sud, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine i Okružno javno tužilaštvo Bijeljina stavili su Đurkovićev slučaj ad akta. Zatvoren je zbog, navodno, nedostatka dokaza. Međutim, tužilac Muriz Šabić nije pozvao nijednog svjedoka iz Janje, nijednog logoraša iz Janje ili Bijeljine”, navodi predsjednik Udruženja logoraša Bijeljine i Janje Mehmed Đezić.
“Glavni izgovor za nevođenje postupaka je nedostatak dokaza. Preko 4.000 logoraša je prošlo kroz logor, svaki od njih je priča za sebe, svjedočenje za sebe, iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine – od Krajine, Sanskog Mosta, Ključa, Bijeljine, Vlasenice, Srebrenice… I kad neko dođe i kaže da nema dokaza, onda se zapitate da li je to kvalitetno vođen postupak”, ističe Mustafa Gradaščević, potpredsjednik Skupštine Grada Bijeljina (SDA).
Prisutnima se obratio i advokat Duško Tomić koji je također bio logoraš, te najavio pravnu borbu za procesuiranje “loših srba” koji su organizovali i upravljali logorom “Batković”.
Na zakonu o zaštiti žrtava ratne torture istrajava Savez logoraša u Bosne i Hercegovine. Da se nigdje, nikada i nikome ne ponovi – poruke su sa današnjeg skupa.
14. april dan rušenja Atik džamije a nekoliko dana kasnije i Džedid džamije te 11 godina od izgradnje spomen obilježja šehidima
Nakon intoniranje himne Bosne i Hercegovine i obraćanja Đezić Mehmeda, predsjednika Udruženja logoraša Bijeljine i Janje, prisutni su mogli čuti i ilahiju “Šehidi” u izvođenju hora “Bilal” iz Janje.
Prisutnima su se potom obratili predsjednik Saveza logoraša Bosne i Hercegovine Seid Omerović, prof. Baćevac Samir predsjednik opštinske organizacije SDA Janja, Mulamustafić Vahidin predsjednik Organizacije demobilisanih boraca Armije RBiH za Janju i Bijeljinu i hafiz Camić Omer-ef. glavni imam Medžlisa IZ Janja.
U obraćanjima je istaknuta potreba za pamćenjem tužnih datuma u našoj historiji kako bi buduće generacije znale da su obje džamije u Janji porušene, da su stanovnici Janje protjerani a oko 700 njih je završilo u logoru “Batković”.
Tokom programa poklonjena je hatma pred duše šehida Janje, a djeca Janje su sa čaršijskog mosta u rijeku Janju bacila cvijeće u spomen na sve nevine žrtve.
Programu su prisustvovali Predsjednik IO Medžlisa IZ Janja hafiz Fahret Baćevac, imami, mještani i gosti iz Ključa, Sanskog Mosta, Bosanske Krupe, Prijedora, Brčkog, Zvornika, Čelića, Fojnice i Sarajeva.
