Rezultati akcije prikupljanja zekata u 2019. godini

Osim podrške vjersko-prosvjetnom radu Islamske zajednice (IZ) kroz uprave, urede, muftijstva i medžlise, te odgojno-obrazovne ustanove i istraživačke centre, zekatom se pomažu kako pojedinci tako i brojne javne ustanove čiji je opis posla pomoć socijalno ugroženima i drugim ranjivim kategorijama stanovništva.

Zekat je institucija Islamske zajednice u BiH koja prvenstveno za cilj ima podršku i razvoj vjerskog života, vjerskoprosvjetnog rada, obrazovanja i nauke, od vjerskih aktivnosti u džematima do unaprjeđenja odgojno-obrazovnih ustanova i istraživačkih centara. Brojni fondovi za povratničke džemate, vjeronauku, obrazovne i društveno-kulturne projekte, ženski  i omladinski aktivizam, obuke, seminari imama i džematlija, podrška projektima na terenu mogući su upravo zahvaljujući instituciji zekata.

– Teško je pobrojati sve fondove kojima se iz Bejtu-l-mala pomaže i podržava rad za dobrobit šire zajednice. Prioritet koji je istaknut od samog početka ove akcije jeste obrazovanje i edukacija i snaženje odgojno-obrazovnih ustanova IZ. Unaprjeđenje vjersko-prosvjetnih djelatnosti kroz različite programe, obdaništa, mektebe, rad s mladima, ženski aktivizam, mediji, podrška projektima snaženja porodice, podrška istraživanjima i programu hifza, samo su neki od već prepoznatljivih vidova podrške koju pruža Bejtu-l-mal. Dodamo li tome i stipendiranje učenika i studenata, te različitih naprednih studija, kao i podršku pojedincima koji ostvaruju značajne uspjehe i rezultate kroz takmičenja na različitim poljima, slika postaje potpunija – kazao je rukovodilac Ureda za zekat Vehid Arnaut.

Povećanje zekata

Način na koji se distribuiraju sredstva iz Bejtu-l-mala, kao i sistem odlučivanja i kontrole, preko Rijaseta, Vijeća muftija i Sabora IZ prepoznati su među vjernicima, koji s punim povjerenjem vrše uplatu zekata i sadekatu-l-fitra u Bejtu-l-mal. To su potvrdili i ove godine, kada je, uprkos nekim negativnim kampanjama koje su se vodile kroz neke medije, prihod u Bejtu-l-mal povećan za 15,49 posto.

– Njihovo povjerenje nas obavezuje na još predaniji i odgovorniji odnos spram tih sredstava, ali i na kvalitetnu uslugu svima koji žele ispuniti ovu islamsku dužnost na najbolji način. Islamska zajednica na taj način opravdava preuzeti emanet, korisnici dobijaju svoj hakk, a vjernici na najbolji način ispunjavaju svoju vjersku obavezu – pojasnio je Arnaut.

Također, osim ovih spomenutih funkcija zekata posebnu ulogu čine i fondovi koji se realiziraju kroz Ured za društvenu brigu.

– Intervencija kod teških životnih iskušenja, poput poplava i klizišta, pokazala su koliko je važno imati Bejtu-l-mal, kao fond iz koga se može pomoći onima koji su pogođeni ovim pojavama. Podrška povratničkim džematima i medžlisima je od neizmjerne važnosti, što najbolje razumiju oni kojima se ova podrška pruža –  kazao je Arnaut.

U Ured za društvenu brigu svakodnevno pristižu molbe za pomoć, koja je stalna, i brojnim porodicama i pojedincima pomoć od zekata je prijeko potrebna. Tokom godine Islamska zajednica putem različitih organizacija i udruženja pomaže najugroženijima, ranjivim kategorijama i osobama koje su pogođene elementarnim nepogodama i drugim nesrećama, a jedna od zadnjih je donacija Crvenom križu u Bihaću, koji pomaže migrante.

500 zahtjeva za pomoć

– Ured za društvenu brigu svakog mjeseca zaprimi oko 500 zahtjeva za dodjelu jednokratne novčane pomoći i većina pristiglih zahtjeva se riješi pozitivno. Također, Ured rješava zahtjeve  pristigle od raznih udruženja i organizacija kojima je potrebna pomoć i podrška u radu. Na mjesečnom nivou zaprimimo gotovo 200 zahtjeva. Nedavno smo omogućili znatnu novčanu pomoć Udruženju distrofičara KS, Udruženju “Srce za djecu oboljelu od raka“, Udruženju “Žene Podrinja, i mnogim drugim. Putem Ureda dodjeljuje se pomoć i u prerađevinama od kurbanskog mesa, a za potrebe narodnih kuhinja, obdaništa, Merhameta, domova za stara lica, Crvenog križa  i dr. Kad je riječ o projektima Ured je inicirao, organizirao i realizirao nekoliko projekata u saradnji sa muftijstvima i medžlisima. Izdvojila bih samo nekoliko projekata: iftari za socijalno ugrožene, stipendiranje učenika i studenata, prevencija ovisnosti, podjela ramazanskih paketa, pomoć starijm i iznemoglim osobama – kućna njega itd. –  kazala je mr. Emina Bešlija, stručna saradnica za koordinaciju i raspodjelu Ureda za društvenu brigu.

Zekat na poljoprivredne proizvode

Osim zekata koji se izdvaja kroz novac, zekat na poljoprivredne proizvode je posebno usmjeren na podršku odgojno-obrazovnim ustanovama, ali i drugim javnim ustanovama i centrima. U periodu od 12. do 27. oktobra ove godine Islamska zajednica je provela akciju prikupljanja zekata na poljoprivredne proizvode koji se usmjeravaju u medrese i različite društveno korisne institucije. Organizirano prikupljanje zekata na poljoprivredne proizvode se sa nivoa Rijaseta koordinira od 2015. godine, a  ovogodišnja akcija bi se mogla smatrati uspješnom i nastavak je napora da se podigne svijest o ovoj islamskoj obavezi kod vjernika. Ove godine je ukupljeno oko 117 tona različitih artikala, ali je primijetan proces sve veće migracije iz sela u gradove, kao i manji broj ljudi koji se bave poljoprivredom.

Iako je riječ o povratničkom medžlisu, s manjim brojem vjernika, Medžlis Janja se prostire na predjelu BiH koji je poznat po kvalitetnom poljoprivrednom tlu, stoga nas je zanimalo kako je prošla ovogodišnja akcija zekata.

– Medžlis Janja je ove godine ukupio preko 13 tona proizvoda i usmjerio ih na adresu ustanove EMMAUS u Doboj-Istoku, Behram-begove medrese u Tuzli, Islamskog pedagoškog fakulteta u Zenici, obdaništa Vildan itd. Neki poljoprivrednici nisu učestvovali u akciji, jer njihove kulture prispijevaju ranije. Stoga, bilo je slučajeva da su prodali svoje proizvode i izvršili obavezu zekata u novcu – kazao je glavni imam Medžlisa Janja hafiz Omer ef. Camić.

Medžlis Janja je jedan od medžlisa koji je posebnu brigu posvetio oplemenjivanju vakufskih poljoprivrednih parcela. Projekat unaprjeđenja vakufske imovine ovaj medžlis je pokrenuo još 2014. godine, te su tada nabavljena dva traktora i ostala potrebna mehanizacija. Osim Rijaseta IZ u BiH, Vakufske direkcije i MIZ Janja, u realizaciju ovog projekta uključena je i Poljoprivredna zadruga “Agrofarmer” u Janji iz koje su krompir ocijenili izuzetno kvalitetnim. Krompir, kao jedna od važnih namirnica u ishrani, došla je do krajnjih korisnika upravo sa vakufske parcele u Janji.

– Od Vakufske direkcije smo dobili sjeme od kojeg smo uzgojili krompir i u okviru akcije zekata smo izdvojili dio tog krompira kojeg smo uručili Behram-begovoj medresi i Centru Duje –  kazao je Kemal ef. Gutić iz Janje.

Prema riječima predsjednika Medžlisa Janja Huseina Camića Medžlis je za ovu akciju odvojio i brašno od pšenice koja je bila posijana na vakufskom imanju.

Korisnici poljoprivrednih proizvoda

– Medžlisi  i muftijstva koja imaju odgovno-obrazovnu ustanove na svom području proizvode usmjeravaju njima, a nakon podmirenja njihovih potreba višak se usmjerava u druge ustanove. U dogovoru s koordinatorima na terenu,  a s ciljem izbjegavanja bespotrebnih troškova transporta, neki medžlisi odmah preusmjeravaju proizvode prema krajnjim korisnicima, najčešće kuhinjama ustanova koje se brinu o socijalno ugroženim kategorijama. Ovaj vid zekata je nastavak sveukupne akcije zekata i sadekatu-l-fitra, koja svoj najveći intenzitet ima u toku ramazana – kazao je Arnaut.

Proizvodi su posebno dobro došli narodnim kuhinjama, kao što je  “Imaret“ u Tuzli.

– Ove godine Medžlisu Kalesija je, kao adresa raspodjele ovih proizvoda, dodijeljena ova narodna kuhinja. Želim se zahvaliti institucijama IZ, ali i građanima koji su donirali namirnice. U ovim jesenjim danima te namirnice su dobro došle, posebno što je zima na samom pragu i moramo se pripremiti za stalno funkcioniranje do proljeća. Hranu šaljemo na 17 punktova i na 4 općine. Mi upravo oko 120 obroka šaljemo u Kalesiju tako da su ljudi na ovaj način nahranili i svoje sugrađane –  kazala je Mensura Alić, direktorica Narodne kuhinje “Imaret“.

Faruk Palavrić, šef kuhinje “Imaret“ u Tuzli, kazao je da se svaki dan priprema oko 2.500 toplih obroka, plus oko 200 obroka za migrante.

– Ova donacija je itekako dobro došla. Mi opstajemo najviše zahvaljujući dobrim ljudima koji pomažu na ovaj i slične načine – dodao je on.

Ova akcija u nekim muftijstvima je već afirmisana, dok neka područja još uvijek nisu iskoristila svoje potencijale. Ipak se i u ovoj akciji primjećuje osjećaj solidarnosti vjernika i njihovo povjerenje prema medresama kao rasadnicima dobra, ali i prema Islamskoj  zajednici u cjelini.

Prema riječima rukovodioca Ureda za zekat Vehida Arnauta, menadžment odgojno-obrazovnih ustanova IZ iskazao je odgovornost prema ovoj obavezi i pružio svu podršku medžlisima prilikom prijevoza, skladištenja i rasporeda prikupljenih artikala. Ova aktivnost pokazuje i potrebu za još više ulaganja u ovaj sektor, a kao prioritet se nameće centralno skladište za trajnije čuvanje i eventualnu preradu poljoprivrednih proizvoda.

Svijest ljudi o ovoj vrsti zekata

Prema riječima glavnog imama Medžlisa Glamoč Muhameda ef. Dragolovčanina, već dugi niz godina akcija prikupljanja zekata na poljoprivredne proizvode u Glamoču ocjenjivana je kao veoma uspješna.

-Mislim da smo i ove godine bili uspješni ako analiziramo i uporedimo količine prikupljenih proizvoda po medžlisima. Generalna procjena prikupljenog zekata u BiH u odnosu na kapacitete je da se prikupi 8 do 10 posto zekata i mislim da se i naša prikupljena količina kreće u istom omjeru. Ovaj podatak, ma koliko se smatrao uspješnim i koliko bili zadovoljni prikupljenim količinama, tjera nas da iznalazimo načine kako i na koji način ovu akciju učiniti još uspješnijom. Dosta je faktora koji utječu na cjelokupnu akciju, od nepoznavanja propisa davanja zekata, nedovoljne obavještenosti džematlija, nedovoljnog skladišnog prostora, problema dostave kao i malog broja ljudi koji se u danima prikupljanja mogu aktivno posvetiti akciji prikupljanja – kazao je efendija Muhamed.

Ukazao na njihov plan u cilju poboljšanja ove akcije.

– Planiramo uvesti direktno prikupljanje poljoprivrednih proizvoda s njive u toku vađenja krompira. To je aktivnost za koju je potrebna osoba s teretnim vozilom koja će 20 dana, koliko u prosjeku traje vađenje krompira, obilaziti proizvođače, razgovarati s njima i na taj način prikupljati proizvode – dodao je on.

Ocijenio je da ljudi generalno nisu upoznati sa svojom obavezom i da ima veliki je broj džematlija koji ne razumije razliku između zekata i sadake.

– To je, naravno, rezultat višedecenijske degradacije IZ od strane državnog aparata koji je u namjeri da IZ učini ovisnom atakovao na vakufe, kao i na glavne izvore prihoda među kojima zekat ima veoma značajnu ulogu. Svaka akcija ovisi o ljudima koji je sprovode i kako god IZ napreduje u svim segmentima i ovaj dio naših obaveza bit će iz godine u godinu kvalitetniji i berićetniji, ako Bog da – zaključio je na kraju ef. Dragolovčanin.

(E. S./Preporod.info)