Mevludski programi večeras povodom Lejletu-l-Bedra

„Allah vas je pomogao na Bedru, kada ste bili malobrojni, zato se Allaha bojte, da biste bili zahvalni.“ (Âlu- ‘Imran, 123)

Bitka na Bedru jedan je od epohalno najznačajnih događaja za sve muslimane. Odigrala se druge godine po hidžri ili 624. godine po miladu. Bedr je od Medine udaljen 186 km. Iako, bitka na Bedru, po broju učesnika nije bila velika, za sudbinu islama i muslimana je najpresudnija i najvažnija bitka u njihovoj povijesti. O bici na Bedru Kur’an govori više nego o bilo kojoj drugoj bici. Bitka na Bedru ostaje trajni i nezastarivi primjer organiziranja, ponašanja, i postupanja muslimana u ratu. Ona je Fethu-l Ekber – najčistija i najveličanstvenija pobjeda muslimana.

Neposredan povod za bitku bila je mušrička karavana sa hiljadu natovarenih deva. Stvarni uzrok i razlog bitke bila je želja mekkanskih mušrika da potpuno unište muslimane i Muhammeda (a.s.). Poslanik je u tim danima želio sklopiti saveze s drugim plemenima. Za desetak dana stiže vijest o prispjeću mekkanske vojske i Poslanik se odluči s njima suočiti, premda su tri puta bili brojniji.

Bitka na Bedru nije samo primjer blistave vojne pobjede. Bila je to prva pobjeda tevhida na djelu. Bio je to nezabilježen trijumf  muslimanske organizacije sloge, i saradnje u ratu i uopće najvećim mogućim iskušenjima. I muhadžiri iz Mekke i ensarije iz Medine dali su jednak doprinos pobjedi.

Na Bedru su formule vjere, ratne strategije i taktike muslimana išle zajedno i komplementarno Bedr je potvrda i ostvarenje ummeta, džemata-zajednice muslimana.

Kako su muslimani pobijedili na Bedru skoro četiri puta malobrojniji i slabije naoružani? Muslimani na Bedru pobjeđuju najviše zahvaljujući izravnoj i očiglednoj Allahovoj pomoći. Allah Svemogući na Bedru muslimane pomaže preko vojske meleka, osvježavajuće kiše, okrjepljujućeg sna. Allah je uslišao dovu Muhammeda (a.s.) i ashaba koji su Milostivog skrušeno molili prije bike za pomoć.  Kod muslimana u borbi na Bedru dolaze do izražaja vjera, ideali, moralne vrline, a kod mušrika dominiraju širk, paganstvo, mitologija, i goli interesi.

Bitka na Bedru dokaz je da nevjernicima i mušrcima u borbi, osim u zauzimanju boljeg položaja i pregrupisavanja, nikada ne treba leđa okrenuti.

Bitka na Bedru je prekretnica u povijesti humaniziranja ratovanja. Ona uspostavlja pravilan postupak u podjeli ratnog plijena. Prvi put se ne ubijaju ratni zarobljenici. Ubijeni protivnici sahranjuju se po njihovim obredima pa čak i pagani. Rat nije cilj. Očuvanje vrijednosti života ima prioritet nad osvetom i krvoprolićem. Dajući prednost nauci i obrazovanju, upućuje se poruka mira i poziv na saradnju. Svaki zarobljeni mušrik koji je bio pismen, da bi se oslobodio, bio je dužan opismeniti deset muslimana. Imućni mušrici su se mogli otkupiti a siromašni i nepismeni pagani su oslobađani bez otkupa.

Bitka na Bedru je ohrabrenje malim zajednicama i narodima čija su uvjerenja iskrena i jaka, a moralne vrijednosti neupitne. Njihova snaga nije u broju, već u činjenici da će duhovno stabilne i moralno nepotkupljive pojedince i zajednice dragi Bog zaštiti i pomoći protiv neprijatelja i njihovih spletki. Bedr je formula pobjede vjernika. Formula koja se povijesno neprestano potvrđuje.

Formula u koju muslimani vjeruju i kojoj se moraju iznova vraćati i  prilagođavati, posebno onda  kada usljed slabosti i zaborava za trenutak odstupe sa staze istinskog vjerovanja i čestitosti. Bedr je najteža lekcija strpljivosti. Lekcija koju muslimani moraju savladati, ako računaju na Božiju pomoć u bitkama od kojih strahuju, a koje ih na ovosvjetskim putevima iskušenja neizbježno očekuju. “Koliko je malih grupa pobijedilo velike grupe s Allahovom dozvolom. A Allah je sa strpljivima.” (El-Bekare, 249)